Zaštita prava u javnim nabavkama regulisana je članom 204. do 227. Zakona o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS“, br. 91/2019), koji je počeo da se primenjuje 01.07.2020. godine (u daljem tekstu: zakon).
Imajući u vidu da se odredbe koje se odnose na zaštitu prava u izvesnoj meri razlikuje u odnosu na odredbe prethodnog zakona („Sl. glasnik RS“, br. 124/2012, 14/2015, 68/2015), u daljem tekstu će biti više reči o ovom postupku.
ZAŠTITA PRAVA
Postupak zaštite prava u javnim nabavkama pokreće se podnošenjem zahteva za zaštitu prava, kojim se ukazuje na povrede propisa. Postupak zaštite prava čine:
- prethodni postupak (koji sprovodi naručilac) i
- postupak pred Republičkom komisijom.
NAČELA POSTUPKA
Zaštita prava u postupcima javnih nabavki zasniva se na načelima zakonitosti, efikasnosti, pristupačnosti, kontradiktornosti i pismenosti.
- Načelo zakonitosti: u postupku zaštite prava, učesnici su dužni da postupaju u skladu sa propisima na osnovu kojih je pokrenut postupak na koji se odnosi postupak zaštite prava;
- Načelo efikasnosti: postupak zaštite prava se sprovodi tako da se započeti postupak okonča u rokovima i na način propisan zakonom, sa što manje troškova vezanih za postupak zaštite prava, obezbeđujući da se pravilno utvrdi činjenično stanje i donese odluka u skladu sa propisima i da se utvrđeni slučajevi povrede propisa otklone u najkraćem mogućem roku. Odluke donete u postupku zaštite prava treba da budu efikasno sprovedene;
- Načelo pristupačnosti: svako lice koje je zainteresovano za dodelu ugovora ima pravo da učestvuje u postupku zaštite prava pod istim uslovima, u skladu sa zakonom, kao i pravo na pravičnu pravnu zaštitu;
- Načelo kontradiktornosti: učesnicima u postupku zaštite prava biće omogućeno da se izjasne o činjenicama koje su od značaja za odlučivanje, u skladu sa odredbama zakona;
- Načelo pismenosti: u postupku zaštite prava odlučuje se na osnovu pisane dokumentacije, osim ako je drugačije propisano zakonom.
AKTIVNA LEGITIMACIJA U POSTUPKU
Zahtev za zaštitu prava može da podnese:
- privredni subjekt,
- kandidat, odnosno
- ponuđač,
koji je imao ili ima interes za dodelu određenog ugovora, odnosno okvirnog sporazuma i koji ukazuje da je zbog postupanja naručioca protivno odredbama zakona oštećen ili bi mogla da nastane šteta usled dodele ugovora, odnosno okvirnog sporazuma protivno odredbama zakona (u daljem tekstu: podnosilac zahteva).
Zahtev za zaštitu prava u javnom interesu podnosi:
- Kancelarija za javne nabavke,
- Državna revizorska institucija i
- nadležno pravobranilaštvo,
kada u vršenju svojih ovlašćenja saznaju za nepravilnosti u postupcima javnih nabavki. Navedeni organi i organizacije nisu dužni da podnesu zahtev za zaštitu prava na osnovu obaveštenja privrednog subjekta koji je u predmetnom postupku javne nabavke pokrenuo postupak zaštite prava ili je to propustio da učini u propisanom roku.
NAČIN PODNOŠENJA ZAHTEVA ZA ZAŠTITU PRAVA
Zahtev za zaštitu prava podnosi se:
- elektronskim putem preko Portala javnih nabavki istovremeno naručiocu i Republičkoj komisiji, odnosno
- u pisanom obliku, neposrednom predajom ili preporučenom poštom naručiocu, u kom slučaju je podnosilac zahteva dužan da kopiju zahteva dostavi Republičkoj komisiji.
ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTEVA ZA ZAŠTITU PRAVA
Zahtev za zaštitu prava može da se podnese u toku celog postupka javne nabavke, osim ako zakonom nije drugačije određeno, a najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana objavljivanja na Portalu javnih nabavki odluke naručioca kojom se okončava postupak javne nabavke.
Zahtev za zaštitu prava kojim se osporavaju radnje naručioca:
- u vezi sa određivanjem vrste postupka, sadržinom javnog poziva i konkursnom dokumentacijom smatraće se blagovremenim ako je primljen od strane naručioca najkasnije 3 (tri) dana pre isteka roka za podnošenje ponuda, odnosno prijava, bez obzira na način dostavljanja;
- preduzete nakon isteka roka za podnošenje ponuda ili prijava podnosi se u roku od 10 (deset) dana od dana objavljivanja odluke naručioca na Portalu javnih nabavki, odnosno od dana prijema odluke u slučajevima kada objavljivanje na Portalu javnih nabavki nije predviđeno zakonom.
U slučaju pregovaračkog postupka bez objavljivanja javnog poziva, zahtev za zaštitu prava kojim se osporavaju radnje naručioca u vezi sa određivanjem vrste postupka, sadržinom obaveštenja o sprovođenju pregovaračkog postupka, poziva za podnošenje ponuda i konkursnom dokumentacijom smatraće se blagovremenim ako je primljen od strane naručioca najkasnije 10 (deset) dana od dana objavljivanja obaveštenja o sprovođenju pregovaračkog postupka, odnosno prijema konkursne dokumentacije, izmena i dopuna konkursne dokumentacije.
Naručilac objavljuje obaveštenje o podnetom zahtevu za zaštitu prava na Portalu javnih nabavki najkasnije narednog dana od dana prijema zahteva za zaštitu prava.
Dopuna zahteva i šta ne može da se osporava zahtevom za zaštitu prava
U vezi sa dopunom zahteva i predmetom osporavanja, važno je napomenuti sledeće:
- nakon isteka roka za podnošenje zahteva za zaštitu prava, podnosilac zahteva ne može da dopuni zahtev iznošenjem razloga u vezi sa radnjama koje su predmet osporavanja u podnetom zahtevu ili osporavanjem drugih radnji naručioca sa kojima je bio ili mogao da bude upoznat pre isteka roka za podnošenje zahteva za zaštitu prava, a koje nije istakao u podnetom zahtevu;
- zahtevom za zaštitu prava ne mogu da se osporavaju radnje naručioca preduzete u postupku javne nabavke ako su podnosiocu zahteva bili ili mogli biti poznati razlozi za njegovo podnošenje pre isteka roka za podnošenje zahteva, a podnosilac zahteva ga nije podneo pre isteka tog roka;
- ako je u istom postupku javne nabavke ponovo podnet zahtev za zaštitu prava od strane istog podnosioca zahteva, u tom zahtevu ne mogu da se osporavaju radnje naručioca za koje je podnosilac zahteva znao ili mogao da zna prilikom podnošenja prethodnog zahteva.
POSLEDICE PODNOŠENJA ZAHTEVA
Podnošenje zahteva za zaštitu prava zadržava nastavak postupka javne nabavke od strane naručioca do okončanja postupka zaštite prava, osim u slučaju pregovaračkog postupka.
Republička komisija, na obrazloženi predlog naručioca, može da dozvoli naručiocu da nastavi sprovođenje postupka javne nabavke pre okončanja postupka zaštite prava ukoliko dokaže ili učini verovatnim postojanje razloga koji se odnose na:
- mogućnost nastanka štete koja je nesrazmerno veća od vrednosti predmeta javne nabavke,
- zaštitu javnog interesa,
- moguće ugrožavanje života, zdravlja ljudi, životne sredine ili
- druge ozbiljne opasnosti.
Republička komisija o ovom predlogu naručioca odlučuje u roku od 5 (pet) dana od dana prijema predloga i kompletne dokumentacije koja je potrebna za donošenje odluke. Naručilac ovaj predlog može da podnese do donošenja odluke Republičke komisije o podnetom zahtevu za zaštitu prava.
Ako je zahtev za zaštitu prava podnet nakon zaključenja ugovora, naručilac ne može da nastavi izvršenje ugovora o javnoj nabavci do donošenja odluke o podnetom zahtevu za zaštitu prava, osim ukoliko nije ispunjen neki od već pobrojanih uslova i ako Republička komisija na predlog naručioca ne odluči drugačije.
Privremene mere
Ako je zahtev za zaštitu prava podnet u slučaju sprovođenja pregovaračkog postupka, podnosilac zahteva može da predloži da Republička komisija donese rešenje kojim se zabranjuje naručiocu da nastavi postupak javne nabavke, odnosno zaključi ili izvrši ugovor o javnoj nabavci. Podnosilac zahteva obrazloženi predlog istovremeno dostavlja i naručiocu, koji svoje izjašnjenje može da dostavi Republičkoj komisiji u roku od 3 (tri) dana od dana prijema predloga.
Republička komisija će u roku od 5 (pet) dana od prijema obrazloženog predloga podnosioca zahteva i izjašnjenja naručioca rešenjem da usvoji gore navedeni predlog podnosioca zahteva, ukoliko utvrdi da bi zaključenje, odnosno izvršenje ugovora o javnoj nabavci bez prethodne provere pravilnosti postupka moglo da prouzrokuje znatnu štetu po javna sredstva. Ako Republička komisija donese rešenje, naručilac ne može da zaključi, odnosno da izvrši ugovor o javnoj nabavci.
SADRŽINA ZAHTEVA ZA ZAŠTITU PRAVA
Zahtev za zaštitu prava sadrži:
- naziv i adresu podnosioca zahteva i lice za kontakt;
- naziv i adresu naručioca;
- podatke o javnoj nabavci koja je predmet zahteva, odnosno o odluci naručioca;
- činjenice i dokaze o povredama propisa iz člana 204. stav 1. zakona;
- potpis podnosioca.
Ukoliko podnosilac zahteva radnje u postupku preduzima preko punomoćnika, uz zahtev za zaštitu prava dostavlja ovlašćenje za zastupanje u postupku zaštite prava.
Podnosilac zahteva koji ima boravište ili prebivalište, odnosno sedište u inostranstvu dužan je da u zahtevu za zaštitu prava imenuje punomoćnika za primanje pismena u Republici Srbiji, uz navođenje svih podataka potrebnih za komunikaciju sa označenim licem.
Prilikom podnošenja zahteva za zaštitu prava naručiocu podnosilac zahteva je dužan da dostavi dokaz o uplati takse. Dokaz o uplati takse je svaki dokument iz koga može da se utvrdi da je transakcija izvršena na odgovarajući iznos i da se odnosi na predmetni zahtev za zaštitu prava.
PRETHODNI POSTUPAK (sprovodi naručilac)
Naručilac kopiju zahteva za zaštitu prava bez odlaganja dostavlja izabranom ponuđaču, koji može da dostavi svoje mišljenje u vezi sa podnetim zahtevom, a koje mora da bude primljeno kod naručioca najkasnije u roku od 2 (dva) radna dana od dana kada je izabrani ponuđač primio kopiju zahteva.
Prethodna provera zahteva za zaštitu prava
Po prijemu zahteva za zaštitu prava, NARUČILAC utvrđuje:
- da li je uz zahtev za zaštitu prava dostavljen dokaz da je uplaćena taksa: ako uz podneti zahtev za zaštitu prava nije dostavljen dokaz da je uplaćena taksa, naručilac će takav zahtev da odbaci rešenjem bez prethodnog pozivanja podnosioca zahteva da dopuni zahtev.
- da li je zahtev za zaštitu prava podnet u roku;
- da li podnosilac zahteva ima aktivnu legitimaciju: naručilac će zahtev za zaštitu prava da odbaci rešenjem ako je podnet od strane lica koje nema aktivnu legitimaciju ili je podnet neblagovremeno, kao i ako podnosilac zahteva ne postupi u roku, odnosno ako ne dopuni zahtev za zaštitu prava u skladu sa pozivom za dopunu.
- da li zahtev za zaštitu prava ima propisanu sadržinu: ako zahtev za zaštitu prava nema sadržinu tako da je usled toga onemogućeno dalje postupanje, naručilac će bez odlaganja da pozove podnosioca zahteva da zahtev za zaštitu prava dopuni u roku od 3 (tri) radna dana, kojom prilikom će podnosiocu zahteva da ukaže na koji način je dužan da postupi da bi otklonio utvrđene nedostatke i koje su posledice propuštanja. Ako u sadržini podnetog zahteva za zaštitu prava koji je u ime podnosioca zahteva podneo punomoćnik iz reda advokata postoje nedostaci koji onemogućavaju dalje postupanje, naručilac će takav zahtev da odbaci rešenjem bez prethodnog pozivanja podnosioca zahteva da dopuni zahtev.
Ukoliko podnosilac zahteva koji ima boravište ili prebivalište, odnosno sedište u inostranstvu u zahtevu za zaštitu prava ne imenuje punomoćnika za primanje pismena u Republici Srbiji uz navođenje svih podataka potrebnih za komunikaciju sa označenim licem, naručilac će takav zahtev da odbaci rešenjem bez prethodnog pozivanja podnosioca zahteva da dopuni zahtev.
Žalba na rešenje o odbacivanju zahteva
Rešenje o odbacivanju zahteva naručilac dostavlja podnosiocu zahteva i Republičkoj komisiji u roku od 3 (tri) dana od dana donošenja. Protiv ovog rešenja podnosilac zahteva može u roku od 3 (tri) dana od dana prijema rešenja da podnese žalbu Republičkoj komisiji.
Žalba se podnosi elektronskim putem preko Portala javnih nabavki istovremeno Republičkoj komisiji i naručiocu, odnosno u pisanom obliku, neposrednom predajom ili preporučenom poštom Republičkoj komisiji, u kom slučaju je podnosilac zahteva dužan da kopiju žalbe istovremeno dostavi naručiocu.
Nakon prijema kopije žalbe naručilac će u roku od 3 (tri) dana da dostavi Republičkoj komisiji potrebnu dokumentaciju iz postupka javne nabavke radi odlučivanja o žalbi.
Postupanje naručioca posle prethodne provere zahteva za zaštitu prava
Članom 220. stav 1. zakona propisano je da će naručilac u roku od 5 (pet) radnih dana od dana prijema procesno urednog zahteva za zaštitu prava:
- ako smatra da su navodi OSNOVANI, da donese rešenje kojim usvaja zahtev za zaštitu prava i delimično poništava postupak javne nabavke, u kojem će da se izjasni na sve navode zahteva za zaštitu prava, a koje dostavlja podnosiocu zahteva, ponuđačima i Republičkoj komisiji u roku od 3 (tri) dana od dana donošenja. U ovom slučaju, ukoliko naručilac rešenjem nije ocenio kao osnovane sve navode zahteva za zaštitu prava, podnosilac zahteva u roku od 2 (dva) radna dana od dana prijema rešenja može da podnese Republičkoj komisiji pisano izjašnjenje o nastavku postupka pred Republičkom komisijom, o čemu istovremeno obaveštava naručioca dostavljanjem kopije izjašnjenja;
- ako smatra da osnovanost navoda može da ima za posledicu poništenje postupka javne nabavke u celini ili ako smatra da navodi NISU OSNOVANI, da dostavi Republičkoj komisiji odgovor u kojem će da se izjasni na sve navode zahteva za zaštitu prava i kompletnu dokumentaciju iz postupka javne nabavke, radi odlučivanja o zahtevu za zaštitu prava, a primerak odgovora da dostavi podnosiocu zahteva. U ovom slučaju, podnosilac zahteva može da dostavi Republičkoj komisiji i naručiocu svoje mišljenje u vezi sa odgovorom naručioca, u roku od 2 (dva) radna dana od dana prijema odgovora.
Izjašnjenje o nastavku postupka pred Republičkom komisijom
Ako naručilac ne postupi na način predviđen članom 220. stav 1. zakona, podnosilac zahteva može u roku od 20 (dvadeset) radnih dana od dana podnošenja zahteva za zaštitu prava da podnese Republičkoj komisiji pisano izjašnjenje o nastavku postupka pred Republičkom komisijom, o čemu istovremeno obaveštava naručioca dostavljanjem kopije izjašnjenja.
Nakon prijema kopije izjašnjenja Podnosioca zahteva, naručilac u roku od 3 (tri) dana dostavlja Republičkoj komisiji kompletnu dokumentaciju potrebnu za odlučivanje o zahtevu za zaštitu prava o kojem će se odlučivati. Ako podnosilac zahteva ne dostavi izjašnjenje o nastavku postupka pred Republičkom komisijom, smatraće se da postupak zaštite prava nije ni započet.
Obaveštenje o odustanku od zahteva
Posle prijema pisanog obaveštenja o odustanku od zahteva za zaštitu prava pre preduzimanja radnji iz člana 220. stav 1. zakona, naručilac će rešenjem da obustavi postupak zaštite prava. Naručilac rešenje o obustavi postupka zaštite prava dostavlja Republičkoj komisiji i podnosiocu zahteva u roku od 3 (tri) dana od dana donošenja.
POSTUPAK PRED REPUBLIČKOM KOMISIJOM
Prethodna provera zahteva za zaštitu prava
Nakon prijema odgovora naručioca iz člana 220. stav 1. tačka 2. zakona ili pisanog izjašnjenja podnosioca zahteva o nastavku postupka pred Republičkom komisijom, REPUBLIČKA KOMISIJA utvrđuje da li:
- je uz zahtev za zaštitu prava dostavljen dokaz da je uplaćena taksa: ako uz podneti zahtev nije dostavljen dokaz da je uplaćena taksa Republička komisija će takav zahtev da odbaci rešenjem bez prethodnog pozivanja podnosioca zahteva da dopuni zahtev;
- je zahtev za zaštitu prava, odnosno pisano izjašnjenje o nastavku postupka pred Republičkom komisijom podnet u roku;
- podnosilac zahteva ima aktivnu legitimaciju: Republička komisija će zahtev da odbaci rešenjem ako je podnet od strane lica koje nema aktivnu legitimaciju ili je podnet neblagovremeno, kao i ako podnosilac zahteva ne postupi u roku, odnosno ako ne dopuni zahtev za zaštitu prava u skladu sa pozivom za dopunu;
- zahtev za zaštitu prava ima potrebnu sadržinu: ako zahtev za zaštitu prava nema propisanu sadržinu tako da je usled toga onemogućeno dalje postupanje, Republička komisija će bez odlaganja da pozove podnosioca zahteva da zahtev za zaštitu prava dopuni u roku od 3 (tri) radna dana, kojom prilikom će podnosiocu zahteva da ukaže na koji način je dužan da postupi da bi otklonio utvrđene nedostatke i koje su posledice propuštanja. Ako u sadržini podnetog zahteva za zaštitu prava koji je u ime podnosioca zahteva podneo punomoćnik iz reda advokata postoje nedostaci koji onemogućavaju dalje postupanje, Republička komisija će takav zahtev da odbaci rešenjem bez prethodnog pozivanja podnosioca zahteva da dopuni zahtev;
Punomoćnik za primanje pismena
Ukoliko podnosilac zahteva koji ima boravište ili prebivalište, odnosno sedište u inostranstvu, u zahtevu za zaštitu prava ne imenuje punomoćnika za primanje pismena u Republici Srbiji. Prilikom imenovanja važno je navesti sve podataka koji su potrebni za komunikaciju sa označenim licem. U suprotnom, Republička komisija će takav zahtev da odbaci rešenjem bez prethodnog pozivanja podnosioca zahteva da dopuni zahtev.
Dodatna dokumentacija
Članom 222. zakona propisano je da Republička komisija može pre donošenja odluka iz svoje nadležnosti da traži dodatnu dokumentaciju, podatke, objašnjenja i mišljenja od naručioca, podnosioca zahteva ili drugih učesnika u postupku, nadležnih organa i drugih lica i da ostvari uvid u ostale dokumente kod stranaka u postupku javne nabavke, kao i da prikupi druge podatke za donošenje odluke.
Sva lica i organi su dužni da postupaju u roku koji je Republička komisija odredila u zahtevu za dobijanje dokumentacije, podataka, objašnjenja i mišljenja.
U slučaju da podnosilac zahteva ili naručilac nisu dostavili traženu dokumentaciju, podatke, objašnjenja ili mišljenja u navedenom roku Republička komisija će doneti odluku prema stanju raspoloživih dokaza u predmetu, a sumnja koja je posledica izostanka navedenih dokaza biće uzeta na štetu stranke koja nije postupila po nalogu.
Stručno mišljenje
Republička komisija može, na inicijativu naručioca, podnosioca zahteva ili na sopstvenu inicijativu, da zatraži stručno mišljenje od bilo kog pravnog ili fizičkog lica koje ima relevantnu stručnost i znanje potrebno za utvrđivanje činjeničnog stanja (osim ukoliko postoje razlozi za izuzeće tog lica).
Fizičko lice koje je neposredno angažovano na izradi stručnog mišljenja, obavezno je da potpiše pisanu izjavu kojom pod krivičnom i materijalnom odgovornošću potvrđuje da ne postoje razlozi za njegovo izuzeće.
Održavanje usmene rasprave
Naručilac i podnosilac zahteva mogu da predlože održavanje usmene rasprave ako složenost činjenične ili pravne situacije to zahteva. Podnosilac zahteva može da predloži održavanje usmene rasprave u zahtevu za zaštitu prava, a naručilac u odgovoru na zahtev. O predlogu za održavanje usmene rasprave odlučuje Republička komisija.
Republička komisija može da odluči da se održi usmena rasprava i ukoliko nije predloženo njeno održavanje, ako oceni da je isto neophodno za utvrđivanje činjenica u postupku zaštite prava.
Taksa i troškovi postupka
Podnosilac zahteva za zaštitu prava je dužan da na određeni račun budžeta Republike Srbije uplati taksu u iznosu od 120.000,00 dinara.
Naknadu troškova moguće je tražiti do donošenja odluke naručioca, odnosno Republičke komisije o podnetom zahtevu za zaštitu prava. Stranke moraju precizno da navedu troškove za koje traže naknadu. O troškovima odlučuje Republička komisija, odluka je izvršni naslov.
ODLUKA REPUBLIČKE KOMISIJE
Republička komisija odlučuje rešenjem, u granicama procesno urednog zahteva za zaštitu prava i dužna je da se izjasni i o povredama odredaba ovog zakona za koje podnosilac zahteva nije mogao da zna, a koje su uticale na odluku naručioca u postupku javne nabavke.
Republička komisija će da izvede dokaze za koje oceni da su od uticaja za donošenje pravilne i zakonite odluke o podnetom zahtevu za zaštitu prava.
ROK ZA DONOŠENJE I DOSTAVLJANJE ODLUKE
Republička komisija je dužna da o zahtevu za zaštitu prava odluči rešenjem u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema kompletne dokumentacije koja je potrebna za utvrđivanje činjeničnog stanja i odlučivanje.
Rok izuzetno može da se produži za 15 (petnaest) dana, o čemu se uz obrazloženje produženja roka, obaveštavaju podnosilac zahteva i naručilac.
Republička komisija će odluku da dostavi naručiocu, podnosiocu zahteva i izabranom ponuđaču u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja. Odluka Republičke komisije se nakon dostavljanja strankama u postupku, objavljuje na internet stranici Republičke komisije i na Portalu javnih nabavki. Naručilac je dužan da obavesti sve učesnike u postupku o donetoj odluci Republičke komisije.
PRAVO NA UPRAVNI SPOR
Odluka Republičke komisije je konačna i protiv ne može da se izjavi žalba, ali može da se pokrene upravni spor (podnošenjem tužbe).
Rok za pokretanje upravnog spora je 15 (petnaest) dana od dana dostavljanja odluke podnosiocu zahteva. Ovde bi trebalo obratiti pažnju na rok, imajući u vidu da je rok kraći (15 dana) u odnosu na opšti rok propisan članom 18. Zakona o upravnim sporovima (30 dana).
Upravni spor može da se pokrene i kada Republička komisija nije donela odluku u predviđenom roku. Rok za pokretanje upravnog spora počinje da teče protekom roka za donošenje odluke.
Na kraju, važno je napomenuti da pokretanje upravnog spora ne odlaže izvršenje odluke Republičke komisije.